topleft
topright

UPITNIK

Podržavate li izgradnju zračne luke Šestanovac-Prpuša?
 
Podržavate li izgradnju vjetroparka na predjelu Katuni-Prpuša?
 

Vremenska prognoza

Temp: °
Rel.temp.: °
Vlažnost: %
Brzina:  
Smjer.: °
Tlak zraka.:  
Detaljno
Podaci: 
Fra Kruno Vukušić PDF Ispis E-mail


Rođen je 1913. god. u Vukušićima ( Katuni ) od majke Anizije i oca Mate Vukušić, a umro je 25.rujna 2008.god. u franjevačkom samostanu u Imotskome. Osnovnu školu završava u rodnim Katunima 1926.godine, a potom odlazi u franjevačko sjemenište u Sinju gdje završava gimnaziju i studij filozofije.

Novincijat pohađa u Zaostrogu 1931.godine, teologiju završava 1938.god. Zaređen je za svečenika 12. ožujka 1938. godine u Splitu u crkvi Gospe od zdravlja. Najduže je djelovao kao župnik po seoskim župama u Dalmaciji, te od 1970. do 1983. kao dušobrižnik hrvatskih radnika u Njemačkoj. Najprije odlazi u Hrvatsku katoličku misiju u Aachen, zatim Sindelfingen, a potom u Koeln. Uzdizao je vjerski i moralni život, te njegovao hrvatski identitet i nacionalnu svijest. Navedeno se posebno očituje kroz replike Višeslavova križa, koje je dao preliti u dragocjeni metal u 66 primjeraka. Zaslužan je i za izradu replike Gospina pralika pronađenog u Biskupiji kod Knina u 11. stoljeću. U Imotskom i Omišu dao je podignuti dva brončana kipa fra Stjepanu Vrljiću, imotskom gvardijanu za vrijeme Turske vladavine koji je osnovao navedene samostane. Izdavao je i nadaleko poznati zidni kalendar " Hrvatski katolički kalendar ", koji je od 1982. god. bio ukras većine hrvatskih domaćinstava. Posebnost tog kalendara je u tome što je to bio prvi kalendar poslije II svjetskog rata, koji je izašao s pridjevom hrvatski. 12. travnja 2002. godine skupština Splitsko-dalmatinske županije dodijelila mu je nagradu za životno djelo.

 
« Prethodna   Sljedeća »

TKO JE PRISUTAN

Gostiju online: 3
  • Galerija slika
  • Galerija slika
  • Galerija slika
  • Galerija slika

Najnovije vijesti

Pogledajte kozu sa četiri sise u Žeževici.
  Na području Sakale u Žeževici niknut će plantaža sa 3600 stabala trešanja na površini od skoro deset hektara, koje će godišnje davati oko 130 tona trešanja
Dana 09. srpnja 2012. u dnevniku Slobodna Dalmacija objavljen je posve neistinit i degutantan osvrt izvjesnog Borisa Dežulovića na svekoliku podršku katunjana Tomi Merčepu. Naš demant je u potpunosti ignoriran od strane SD, a ovdje ga donosimo bez cenzure.
    Već neko vrijeme aktualan je projekt vjetroelektrane VE KATUNI. Studija utjecaja na okoliš usvojena je od strane Ministarstva zašite okoliša već prije nekoliko godina, a lokacijska dozvola je postala pravomočna prije nekoliko dana, te su time...
Na 106 hektara bit će četrdeset tisuća nasada, i to najvećim dijelom višnje maraske,te masline, trešnje i smokve, dakle sadnica karakterističnih za ovo podneblje.  

Slike iz galerije

Katuni Katuni Katuni Katuni
Joomla Templates by JoomlaShack Joomla Templates