topleft
topright

UPITNIK

Podržavate li izgradnju zračne luke Šestanovac-Prpuša?
 
Podržavate li izgradnju vjetroparka na predjelu Katuni-Prpuša?
 

Vremenska prognoza

Split, 17, Croatia
Temp: 22°C
Rel.temp.: 22°C
Vlažnost: 55%
Brzina: 32 km/h
Smjer.: 60°
Tlak zraka.: 990.86 mb
ENE
Detaljno
Podaci: 
Prpuški puž PDF Ispis E-mail

u

Helix pomatio Prpuški
U svijetu postoji više od 4000 poznatih vrsta puževa, ali zasigurno je mnogim gastronomima najzanimljiviji Helix pomatio. Njegovo visočanstvo Helix pomatio Prpuški iliti puž vinogradnjak starosjedilac je našeg kraja. Nu, rasprostranjen je gotovo po cijeloj Hrvatskoj, tek je nešto rijeđi u Primorju i na otocima.

Prvom proljetnom kišom i travkom zelenom Vukušića strana, pa sve do Merćepa, vrvila bi automobilima parkiranim uz cestu koje su ostavljali spužari iz cijele Dalmacije. Naime, zbog vegetacije, besprijekorne ekološke čistoće te mediteranske klime lokalitet Prpuša nadaleko je poznat po napučenosti iznimno kvalitetnim pužem vinogradnjakom. Stari Katunjani cijenili su puževe kao pravu poslasticu i oduvijek su ih skupljali za jelo, a neki su im pripisivali i mnoga ljekovita svojstva. Tako je vladalo uvjerenje kako će sve tegobe izazvane čirom na želucu ili dvanaestercu biti riješene gutanjem živog puža nakon što ga izvade iz kućice. Ono što danas sa sigurnošću možemo tvrditi jest da određene aminokiseline koje puž sadrži predstavljaju prirodno antidepresivno sredstvo. Kako se radi o niskokaloričnoj namirnici u kojoj je postotak polunezasičenih masti 60% od ukupnog, pospješuje izbacivanje negativnog kolesterola iz organizma te je učinkovit kod povišenih triglicerida u jetri. Mnogi se zaklinju, a ja decidirano tvrdim kako puž ima izražena afrodizijačka svojstva. Ovaj mekušac kao poslastica bio je poznat svim starim civilizacijama. Stari Grci su ga posluživali za predjelo, Rimljani pak na kraju jela. Kao vrsni organizatori Rimljani su prvi počeli uzgajati puževe u uzgajalištima za svoje potrebe. Pisani dokumenti iz tog vremana sačuvani su sve do danas, a neki od njihovih standarda pri uzgoju puža još se koriste. Kineski carevi ovu deliciju poznaju i koriste već preko 2000 godina. Zanimljivo je da se puževe u srednjem vjeku konzumiralo kao posno meso tijekom korizme, pa su uzgajališta nicala oko samostana. Postoje i čuvene proklamacije rimskih papa u kojima se preporuča  jedenje puževa.
Najpoznatiji hrvatski prirodoslovac 19.-tog stoljeća Spiridion Brusina, između ostalog, bilježi cijeli niz jestivih vrsta puža, a za koje ujedno bilježi i narodne nazive. Tako je Helix pomatio podjelio u četiri podvrste te navodi: „ zato nije toliko znamenito koliko Sinjsko polje, gdje sam ga pronašao 1868 god.“ Vrsta Cepaea vindobonensis je rasprostranjen, kaže Brusina, po svoj zemlji Hrvatskoj, a posebno u okolici Zagreba, Osijeka i Zemuna, dok je rijeđi u sjevernoj Dalmaciji, pa je opet brojan u okolici Sinja.Uglavnom, puža kao poslasticu poznavale su i konzumirale sve civilizacije. Onima  koji ga do sada  još nisu probali toplo preporučam da što prije počmu uživati u ovoj deliciji. Ako se već ne mogu odlučiti na kušanje ovog zalogaja iz gastronomskog razloga, nek bar uzmu u obzir navedene medicinske aspekte.

Naš kraj je još uvijek ekološki očuvan, priroda čista, klima idealna, tradicija spužarenja neupitna,pa bi mogli govoriti o uzgoju puža kao o eko-poljoprivrednoj grani, nu, o tom nešto više ipak drugom zgodom.
Za kraj evo recepta moje babe Lujuše za pripravak puževa s jajima.
Potrebne namirnice: 2 kg spuža, 1 dl ulja, 30 dag ljutike, 1 vezica peršina, soli i papra po želji, 5 dag vismena( adidas slanina) i 5-6 jaja.
Priprema: Puževe sa kućicom kuhamo u zasoljenoj vodi dok ne prokuhaju. Kad su prokuhali ocijedimo ih te stopice odvojimo od sala i zatka. Tako očišćene kuhamo još 2 puta u dvije vode po 30 min. Zatim na vrućem ulju pirjamo prethodno posušene puže 5-6 min dodajemo ljutiku i pržimo još 5-6 min, dodajemo visme. Posipamo peršin i dodajemo razmućena, posoljena i popaprena jaja. Smanjimo temperaturu štednjaka na pola i mješamo vilicom dok se sve ne zgusne.
Dobar tek !

Jerko Merćep

 
« Prethodna   Sljedeća »

TKO JE PRISUTAN

Gostiju online: 2
  • Galerija slika
  • Galerija slika
  • Galerija slika
  • Galerija slika

Najnovije vijesti

  Na području Sakale u Žeževici niknut će plantaža sa 3600 stabala trešanja na površini od skoro deset hektara, koje će godišnje davati oko 130 tona trešanja
Dana 09. srpnja 2012. u dnevniku Slobodna Dalmacija objavljen je posve neistinit i degutantan osvrt izvjesnog Borisa Dežulovića na svekoliku podršku katunjana Tomi Merčepu. Naš demant je u potpunosti ignoriran od strane SD, a ovdje ga donosimo bez cenzure.
    Već neko vrijeme aktualan je projekt vjetroelektrane VE KATUNI. Studija utjecaja na okoliš usvojena je od strane Ministarstva zašite okoliša već prije nekoliko godina, a lokacijska dozvola je postala pravomočna prije nekoliko dana, te su time...
Na 106 hektara bit će četrdeset tisuća nasada, i to najvećim dijelom višnje maraske,te masline, trešnje i smokve, dakle sadnica karakterističnih za ovo podneblje.  
Pečat Udruge je okruglog oblika, promjera 3 cm. Pečat čine dvije  koncentrične kružnice koje omeđuju vanjski obod pečata te jedna koncentrična kružnica koja omeđuje unutrašnji dio. Vanjskim obodom je ispisano: EKOLOŠKA UDRUGA 'RADOBILJSKI VRISAK' - KATUNI što...

Slike iz galerije

Katuni Katuni Katuni Katuni
Joomla Templates by JoomlaShack Joomla Templates