topleft
topright

UPITNIK

Podržavate li izgradnju zračne luke Šestanovac-Prpuša?
 
Podržavate li izgradnju vjetroparka na predjelu Katuni-Prpuša?
 

Vremenska prognoza

Temp: °
Rel.temp.: °
Vlažnost: %
Brzina:  
Smjer.: °
Tlak zraka.:  
Detaljno
Podaci: 
Nacionalni akcijski plan PDF Ispis E-mail

v

Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije, naknada za poticanje i tarifni sustav. Republika Hrvatska je sukladno direktivi EU, 2009/28, se obvezala u razvoju i instalaciji Obnovljivih izvora energije, ispuniti cilj u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije u omjeru od 20% ukupne energetske potrošnje.

2009. godine je Hrvatski Sabor izglasao Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske, kojom su određeni okviri razvoja energetskog sektora do 2020. godine, a sve temeljem predviđanjima rasta potrošnje električne energije.

Sukladno EU direktivama, svaka država članica EU, dužna je Europskoj komisiji dostaviti i nacionalni akcijski plan (NAP) kojim se moraju detaljno definirati tehnologije i mjere kojima će se ostvariti ciljevi do 2020. i koji će biti izvršni dokument stategije.

Nacrti Nacionalnog akcijskog plana su u vise puta skriveno iznošeni, a prema kojima se je stručni auditorij izuzetno kritično očitovao.

Jedan od nacrta je i izglasan na 120. sjednici Vlade RH, 16. listopada 2013. godine, bez mogućnosti prethodnog davanja mišljenja stručnjaka, bez održane javne rasprave o tako izuzetno važnom dokumentu koji će preodrediti energetski razvoj RH, kao i upotrebu tehnologija proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije.

Energetska neovisnost je temelj suvereniteta svake države, odnosno neovisnost od uvoza i time postojanja ovisnosti od bilo kojeg drugog uvoza električne energije.

Na istoj sjednici donešena je i nova Uredba o naknadi za poticanje obnovljivih izvora energije i kogeneracije, kojom je povećana naknada za poticanje obnovljivih izvora energije (naknada koju plaćaju svi potrošaći električne energije po kWh, izuzev obveznika ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova, za koje visina naknade iznosi 0,005 kn/kWh) sa prijašnjih 0,5 lipe na 3,5 lipa po kWh, odnosno naknada je povećana za sedam puta.

Također bitno je ovdje navesti da je izrađen i prijedlog novog Tarifnog sustava, kojim se određuju cijene za isporučenu električnu eneriju iz proizvodnih objekata, a posebice za svaki oblik obnovljivog izvora energije (vjetroelektrane, solarne elektrane, hidroelektrane.......)

Ovdje je potrebno prvotno istaknuti nestručni osvrt na sva protekla događanja usko vezana uz donošenje NAP-a.

Uzevši u obzir sadržaj svih gore navedenih dokumenata utvrđujemo potpunu neosnovanost, neutemeljenost kao i nepoznavanje materije obnovljivih izvora energije, odnosno jasna je i razvidno ekonomski ne/proračunat segmet, odnosno ekonomsko i političko pogodovanje ili nepogodovanje različitim investitorima, odnosno razvidna je privelegiranost nekih proizvođača električne energije u odnosu na druge, a zavisno od tehnologije proizvodnje električne energije.

Nacrt Nakcionalnog akcijskog plana je dat na uvid za komentiranje za vrijeme godišnjih odmora, I kao što smo već mnaveli nije niti organizirana prava javna rasprava o dokumentu.

Više je razloga za ovakvo postupanje, a prije svega skrivanje dokumenta ovakog sadržaja od očiju javnosti a ponajviše od stručnog auditorija u Republici Hrvatskoj na području elektroenergetike, a za koje moramo napomenuti da su po pitanju obnovljivih izvora energije izuzetno stručni i konstruktivni, te podržavaju razvoj obnovljivih izvora energije.

Sadržaj i struktura Nacionalnog akcijskog plana je krajnje smiješna, te predstavlja copy-paste rad, a koji nije utemeljen na dokumentima višeg reda.

Naime u sadržaju velika većina stranica predstavlja navođenje zakona, pravilnika, uredbi i ostalih akata, kao da nama nije poznata zakonska regulative pa će nas oni upoznati s njom. Međutim kada je potrebno argumentirano i stručno obrazložiti planove i mjere koje se navode, tada se nabacuju brojke koje nikome nisu jasne, niti se ne navodi jasna smjernica. Zaključci su toliko afirmativni da u određenom trenutku čitatelju nije jasno da li čita energetski dokument ili kakav roman.

No, gore navedeni sadržaj Nacionalnog akcijskog plana ne predstavlja perjanicu neosnovanosti plana, već manji dio plana, koji je sažet na petnaest stranica, u kojem se navode, odnosno bolje reči ne navode konkretne mjere i odgovori.

Perjanicu neosnovanosti plana predstavlja neusklađenost Nacionalnog akcijskog plana i Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, što je još jedan od argumenata temeljem kojega ukazujemo na neosnovanost Nacionalnog akcijskog plana, a čime se dovodi u pitanje i zakonska osnovanost ovakvog plana, jer je navedena strategija na snazi, a Strategija je jači document od Plana.

Odredba u Nacionalnom akcijskom planu, koja je izrazito upadljiva je sasvim netočna činjenica, koja se nalazi u tablici 13. na str. 112 u kojoj su prikazani „troškovi mjera poticaja primjene OIE..." na način da su navedene brojke koje se odnose na ukupna plaćanja za proizvedenu električnu energiju, a ne za stvarne poticaje (poticaji su razlika između plaćanja i tržišne cijene odnosno PPC).

Odnosno želi se prikazati netočan iznos naknade koji se izdvaja za isporučenu električnu energiju, pa se navodi puna cijena, a ne cijena koja predstavlja poticaj.

Ovime autori studije pokazuju elementarno nepoznavanje sustava, a što dovodi do preispitivanja potrebe za dizanjem naknade za obnovljive na 3,5 lipe.

Činjenica, odnosno podatak koji se navodi u NAP-u, a koji zabrinjava predstavlja predviđanje, da u slijedećih sedam godina neće doći do rasta potrošnje električne energije, a iz čega se može izvući zaključak "nema rasta potrošnje električne energije, nema gospodarskog rasta".

Da bi se postigao gospodarski rast potrebna su ulaganja u energetski sektor, a što do sada Vlada RH nije činila, a izgleda da nema niti namjeru, pa razvoj cjelokupnog sustava pada na leđa privatnika poduzetnika.

NAP predviđa značajne investicije u izgradnju velikih i malih hidroelektrana, no zanemaruje se činjenica da se gotovo sve lokacije predviđene za izgradnju nalaze unutar obuhvata zaštićenog putem NATURA 2000, odnosno nije moguća izgradnja ili je vrlo uvjetovana, odnosno neiplativa.

Točno takvi navodi se nalaze i u NAP-u, npr. za velike hidroelektrane je pretpostavljen jednoliki porast nakon 2015. od 50-ak MW godišnje, a nitko ne spominje zaštićena područja riječnih slivova, gdje jedno ministarstvo štiti takve lokacije (riječne slivove), a drugo inzistira na izgradnji na istim tim lokacijama, a što predstavlja totalni apsurd.

Opet apsurd, ne postoji niti jedan razvijeni project velike hidroelektrane, ponajviše iz razloga zaštite okoliša, odnosno nema nikakvih dokumenata kojima se počinje sa razvojem projekta, opet navodi ministarstva koje izdaje potrebne dozvole.

Jedan od konkretnijih projekata sa najvećim stupnjem pripremljenosti, je projekt HE Ombla, no taj project vise nema financiranja, što će reći da se je od istoga odustalo.

Da bi to i argumentirali dovoljno je iznijeti nepobitnu činjenicu da se je u posljednjih 30 godina sagradila jedna hidroelektrane, i to HE Lešće, instalirane snage 42 MW, a sada se predviđa razvoj projekata HE od 300 MW u slijedećih 6 godina, odnosno 50 MW godišnje. Mišljenja smo da je u konkretnom slučaju, projekata hidroelektrana, u odnosu na smjernice NAP-a, neizvedivo uzevši u obzir dosadašnji tijek događaja, a I nemogućnost ishođenja potrebne dokumentacije (zakonska regulative određuje rokove za ishođenje određenih dokumenata, prema kojemu nije moguće ishoditi potrebnu dokumentaciju), a osobito uzevši u obzir postojeću financijsku situaciju u RH, odnosno postojeći deficit i daljnje smanjenje financijskih sredstava za ovakve ili slične projekte.

Navode se i druge tehnologije, odnosno njihov godišnji konstatni rast, primjerice geotermalna tehnologija, a činjenica je da nemamo nijedan razvijeni projekt, a što je u resornome ministarstvu znano, jer isto i izdaje dozvole za takve projekte.

Također, blokira se razvoj Solarnih elektrana, koje tehnologije su iz dana u dan jeftinije, te će u skoro vrijeme biti jeftinije od tehnologije hidroelektrana i elektrana na biomasu. Potrebno je iznijeti i činjenicu da se dobar dio opreme za solarnu elektranu/postrojenje već može proizvoditi u RH, a što u konačnici predstavlja rast domaće komponente, odnosno gospodarski rast, a što se ovakvim NAP-om onemogućuje.

Što se tiče izgradnje hidroelektrana, područja za njihovu izgradnju su izuzetno zaštićena, posebice hrvatskim zakonodavstvom, što dovodi do presumcije da ćemo izvesti energetski razvoj suprotno pozitivno pravnim propisima RH.

U NAP-u se predviđa i 85MW postrojenja na biomasu do 2020. godine.

Skoro identična situacija kao i sa hidroelektranama, ne postoje projekti visokog stupanja razvijenosti kojima bi se ispunio zadani cilj, odnosno izrada projekata i ishodovanje potrebnih dozvola je dugotrajnije nego kod vjetroelektrana i solarnih elektrana.

Također bitno je naglasiti kod elektrana na biomasu da iste trebaju zadovoljiti uvjete efikasnosti (eta) sukladno Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije i Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energiej iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije tarifnom sustavu (hrvatski zakonski akti), a što je nemoguće iz razloga jer većina projekata nema gdje isporučiti toplinsku energiju, jer elektrane na biomasu pored električne energije proizvode i toplinsku energiju koju je potrebno isporučiti, što je za sada nemoguće zadovoljiti, a obzirom na nedovoljnu ažurnost hrvatske administracije, vrlo je vjerojatno da neće biti ispunjeni uvjeti do 2020. godine, a kamoli izgradnja takvih postrojenja koja je izuzetno složena.

Nacionalnim akcijskim planom se u potpunosti onemogućuje izgradnja vjetroelektrana, iako od svih proizvodnih objekata vjetroelektrane imaju najveći stupanj realizacije dokumentacije potrebne za izgradnju proizvodnih objekata (građevinske dozvole s ugovorom o priključenju, projekti pred ishođenjem građevinske dozvole, Lokacijske dozvole, Studije utjecaja na okoliš I ostala dokumentacija).

Trenutno stanje kvota vjetroelektrana je slijedeće:

VJETROELEKTRANE U POGONU..............................................................254,45 MW

VJETROELEKTRANE U POKUSNOM RADU...............................................0 MW

VJETROELEKTRANE KOJE ULAZE U KVOTU (nisu u pogonu)..................153,5 MW

VJETROELEKTRANE ZA KOJE JE SKLOPLJEN UGOVOR O PRIKLJUČENJU (ne ulaze u kvotu)......134 MW

Dakle razvidno je da su do kraja razvijeni projekti ukupne planirane snage 134 MW, čiji razvoj košta cca.150.000 €/MW, a sada se onemogućuje njihova realizacija.

Prikazani trošak nije stvaran, jer su razvijeni i projekti do pred ishođenje građevinske dozvole, a koji nisu prikazani u HOPS-ovoj listi, a uzevši u obzir cijenu razvoja projekta, predstavlja znatan iznos, koji su investitori uložili a njihov je povrat kroz realizaciju projekta trenutno onemogućena.

Dakle obzirom na cca. 300 MW, spremnih projekata za izgradnju, ovdje je riječ o potencijalnoj investiciji, uzevši u obzir prosječni trošak izgradnje vjetroelektrane 1,5 M€/MW, radi se o investiciji od 300-450 M€, koju je moguće realizirati kroz slijedeće 2-3 godine.

Vrlo je jednostavno utvrditi da nijedan sektor u Hrvatskoj u ovome trenutku nije u mogućnosti izvršiti tolika investiranja, kao projekti izgradnje vjetroelektrana.

Potrebno je ovdje analizirati i utjecaj elektroenergetskog sustav RH i njegove kapacitete na razvoj projekata vjetroelektrana.

Iako HOPS d.o.o. navodi da elektroenergetska mreža trenutno nije mogućnosti primiti u sustav više projekta vjetroelektrana, isto možemo shvatiti samo kao navod, jer postoje druge studije koje ukazuju na mogućnost trenutnog prihvata 250-300 MW u elektroenergetski sustav (studije, FESB Split i FER Zagreb).

Ova činjenica dovodi u pitanje osnovanost i utemeljenost Srednjoročnog plana razvoja hrvatske prijenosne mreže, HOPS d.o.o., time jer se blokira daljnji razvoj vjetroelektrana, a nepobitna činjenica je, do sada u praksi pokazana, da upravo razvoji vjetroelektrana utječu na razvoj prijenosne i distribucijske mreže, tim vise jer su investitori izgradnje vjetroelektrna spremni sudjelovati u sufinanciranju izgradnje elektroenergetske mreže.

Dakle blokiraju se projekti sa građevinskim i lokacijskim dozvolama i daje se prednost projektima u ranoj početnoj fazi, čiji je daljnji razvoj upitan, čime se sigurno neće doprinjeti razvoju elektroenergetske mreže.

Sukladno trenutnom važećem Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine br. 63/2012) poticajna cijena za obnovljivive izvore energije je najniža za električnu energiju proizvedenu iz objekata tipa postrojenja 2.b. Vjetroelektrane snage veće od 1 MW, u iznosu od 0,71 kn/kWh.

Navedenim se jasno ukazuje na cijenu tehnologije vjetroelektrana, odnosno tehnologija vjetroelektrana je daleko najjeftinija, sa tendencijom stalnog pada cijene tehnologije, odnosno opreme kao i povećanjem efektivnosti proizvodnje energije.

Izgradnju proizvodnih objekata vjetroelektrana je umjesto blokiranja prema nedavno usvojenom NAP-u, potrebno poticati, jer je svakako potrebno uzeti u obzir i konstano povećanje lokalne komponente u izgradnji.

U nekim objektima domaća komponenta je prešla i 60% ukupne vrijednosti projekta, što je uzevši primjerice kod vrijednosti projekta od 50 M€, iznosi 30M€.

Angažiranjem domaćih poduzetnika u proizvodnji komponetni za izgradnju vjetroelektrana postižu se višestruki učinci.

Naravno da je najistaknutiji zapošljavanje većeg broja radnika, a druga i ne manje bitna je razvoj i stjecanje znanja i novih tehnologija koje se upotrebljavaju prilikom izgradnje vjetroelektrana, a time domaći poduzetnici postaju konkurentni i na vanjskom tržištu, a što je danas značajno kada je RH postala članica EU.

Jedana od bitnih značajki izgradnje vjetroelektrana je i doprinos lokalnoj zajednici, a koje je uređeno temeljem članka 5. Odluke o visini naknade za korištenje prostora koje koriste proizvodna postrojenja za proizvodnju električne energije (Urednički pročišćeni tekst, "Narodne novine", broj 84/13 i 101/13), kojim je definiran iznos naknade od 0,01 kn/kWh.

Uzevši u obzir prosječnu instaliranu snagu po dosada izgrađenim vjetroelektranama, u proračun jedinica lokalne samouprave se na godišnjoj razini uplaćuju iznosi od 700.000,00-1.000.000,00 kn po objektu vjetroelektrane.

Članak 5.

"Energetski subjekti, odnosno vlasnici iz točke I. ove Odluke koji su povlašteni proizvođači električne energije iz vjetroelektrana instalirane snage veće od 1 MW, sunčanih elektrana instalirane snage veće od 0,3 MW, geotermalnih elektrana i hidroelektrana instalirane snage veće od 1 MW, a koje nisu navedene u Prilogu I. ove Odluke, dužni su plaćati naknadu jedinicama lokalne samouprave, odnosno općinama i gradovima, u iznosu od 0,01 kn/kWh isporučene električne energije."

Smatramo da je potrebno izraditi detaljnu ekonomsku studiju sa svim potrebnim parametrima koji će uključivati:

Ukupnu vrijednost investicija u projekte vjetroelektrana

Iskazati vrijednost izrade cjelokupne dokumentacije (hrvatski projektantski uredi)

Iskazati vrijednost domaće komponente

Iskazati projekciju uplata u proračune jedinica lokalne samouprave

Iskazati isplatu direktno prema proračunu RH prije početka rada VE (pristojbe, naknade za služnost)

Iskazati isplate direktno prema fizičkim osobama

Iskazati planirana davanja u državni proračun tijekom rada VE (porezi, naknade i sl.)

Iskazati troškove za uposlenike

Iskazati sve navedene podatke prema postojećem tarifnom sustavu i postojećem nacrtu tarifnog sustava

Projekciju daljnjeg razvoja domaće komponente

Utjecaj na tržište električne energije (odnos isplate poticajne cijene i novopredloženog PPC-a sa cijenama koje se plaćaju za uvoz električne energije)

Cilj postizanja energetske neovisnosti

Projekcija mogućnosti razvoja drugih oblika projekata koji proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora (uključujući ishođenje potrebne dokumentacije)

Mogućnost ostvarenja ciljeva prema NAP-u

Sadržaj NAP-a ozbiljno ugrožava daljnji razvoj, odnosno blokiraju se projekti vjetroelektrana i solarnih elektrana, bez obzira što je najviše trgovačkih društava u Hrvatskoj osnovano u svrhu razvoja ove dvije tehnologije obnovljivih izvora energije.

Potrebno je napomenuti i konstantu rasta razvoja ove dvije tehnologije, kako sa tehnološkog tako i sa ekonomskog aspekta, na domaćem i svjetskom tržištu.

Razvoj ovih tehnologija i omogućavanje daljnje realizacije projekata vjetra i sunca u Hrvatskoj predstavljalo bi znatna ulaganja u tehnologiju, razvoj, istraživanje, projektiranje i izgradnju, a tim više jer konkurencija niti u jednom sektoru nije razvijena koliko je to izraženo u sektoru vjetra i sunca.

Također daljnjim razvojem ovih tehnologija omogućilo bi se znatno zapošljavanje stručne i kvalificirane radne snage u Hrvatskoj, a o čemu je izrađena studija UNDP-a, 2010. godina i Studija, FSB (Iskorištavanje obnovljivih izvora energije, energetska učinkovitost i smanjenje emisija stakleničkih plinova kao pokretač razvoja "zelene ekonomije" u Hrvatskoj do 2050)

Izuzetno bitna činjenica je i uvoz električne energije u RH, koja se nikako ne smije zanemariti, jer svaka država teži energetskoj neovisnosti, a u našem slučaju je to izuzetno iskazano.

Opće je poznata činjenica o količinama električne energije u RH, primjerice za 2012. Godinu, izvor, HEP OPSKRBA d.o.o. :http://www.hep.hr/opskrba/ienergije.aspx)

IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE

Proizvodnja i nabava električne energije

GWh

hidroelektrane

4.782

termoelektrane

4.784

nuklearna elektrana Krško

2.622

vjetroelektrane

329

sunčane elektrane

2,40

nabava električne energije iz uvoza

6.395

UKUPNO RASPOLOŽIVO

18.914

Uzmemo li prosječnu cijenu od 60 €/MWh (konstanta varijacija cijena na europskom tržištu električne energije), dobijemo okvirni izračun 2.877.750.000,00 kn/2012. godinu

Vođeni gore navedenim podacima još vise je upitna utemeljenost NAP-a, odnosno mjera predloženih u njemu, jer blokiranje izgradnje vjetroelektrana i solarnih elektrana u situaciji kada uvozimo cca. 30% potrebne energije pri navedenim cijenama je sasvim narazumno.

Spomenimo ovdje i novodonešenu Uredbu o naknadi za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine br. 128/2013), kojom se temeljem članka 5. stavka 1. uređuje visina naknade,

Članak 5.

" 1. Visina naknade za poticanje iznosi 0,035 kn/kWh za sve kupce električne energije"

izuzev obveznika ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova, za koje visina naknade iznosi 0,005 kn/kWh.

Na službenim stranicama Hrvatskog regulatora tržišta energije d.o.o.-HROTE naveden je podatak o visini prikupljenih sredstava, i to kako je dolje navedeno:

0x01 graphic
Iz datih podatak razvidan je podatak, za npr. 2012. godinu, gdje se navodi da je na ime naknade prikupljeno 76.608.346,10kn.

0x01 graphic
U istoj godini od prodaje električne energije iz obnovljivih na račun HROTE uplaćeno 190.065.457,98kn.

0x01 graphic
Isplaćena sredstva povlaštenim proizvođačima električne energije iznosila su 331.748.777,98kn.

0x01 graphic
Dodatno su isplaćena sredstva za energiju uravnoteženja od 19.006.545,80kn.

Temeljem povećanja naknade po predmetnoj uredbi i projekcije po prikupljenim sreddstvima po prijašnjoj visini naknade, HROTE će za 2013. godinu prikupiti 536.258.422,70 kuna na ime naknade.

Iz navedenog je vidljivo da je u 2012. godini došlo do deficita sredstava u iznosu od 84.081.519,70 kn.

Analiziramo li predložene mjere NAP-om, odnosno izgradnju postrojenja koja imaju potpisan Ugovor o otkupu električne energije, sa eventualno izgrađenim svim postrojenjima, koja su predviđena NAP-om za 2014. godinu, postaje upitna visina i opravdanost ovakve naknade, jer je razvidno da će se na račun HROTE-a slijevati viša sredstava nego će biti izvršena isplata prema proizvođačima električne energije.

Uzevši u obzir i novi prijedlog Tarifnog sustava gdje je za vjetroelektrana predviđena PPC cijena, postavlja se pitanje čemu onda blokiranje daljnje izgradanje vjetroelektrana, ukoliko će time postati tržišno izjednačena sa ostalim proizvođačima, čak i u nepovoljnijem položaju, jer u slučaju stvaranja gubitka kod drugih proizvodnih pogona (termoelektrane, hidroelektrane i ostali) manjak će biti nadoknađen iz državnog proračuna, dok kod projekata vjetroelektrana, privatno vlasništvo, eventualne gubitke snosi investitor svojim sredstvima.

U slučaju ovakve naknade za proizvodnju električne energije iz OIEK i proizvodnu PPC cijenu, zašto se ne bi potpisali ugovori na dugoročnije razdoblje?

Kao zaključak svemu navedenome je neosnovanost navedenih podataka u NAP-u, te neusklađenost Nacionalnog akcijskog plana, Uredbe o naknadi za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije I kogeneracije (Narodne novine br. 128/2013) i važećeg Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine br. 63/2012).

Odnosno prilikom donošenja NAP-a nisu uzete u razmatranje zakonodavne i ekonomske smjernice, niti je isti usklađen sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske (Narodne novine br. 130/09)

9.2.4. ENERGIJA VJETRA

Vlada Republike Hrvatske će stvarati povoljnu investicijsku klimu i poticati izgradnju vjetroelektrana tako da njihov udio u ukupnoj potrošnji električne energije u RH iznosi 9 do 10% u 2020. godini.

■ Vlada Republike Hrvatske će poticati izgradnju vjetroelektrana.

Očekuje se da će instalirana snaga vjetroelektrana u Republici Hrvatskoj u 2020. godini iznositi do 1200 MW. Dinamika izgradnje vjetroelektrana određivat će se u programima provedbe Strategije, ovisno o regulacijskim sposobnostima hrvatskog elektroenergetskog sustava, mogućnosti uravnoteženja u elektroenergetskom sustavu na otvorenom domaćem elektroenergetskom tržištu, sposobnosti domaće industrije i druge operative da sudjeluje u izgradnji vjetroelektrana i raspoloživom proračunu za poticaje.

Prema svemu navedenome razvidna je nesuklađenost navedena tri dokumenta i Strategije energetskog razvoja RH, a prema pravnom tumačenju akti Strategije (akt višeg reda) su akti prema kojima se donose i usklađuju ostali zakonski akti.

Navedimo na kraju slijedeće pozitivne kontekste izgradnje proizvodnih objekata vjetroelektrana:

Vjetroelektrane su cost-benefit isplatljiva investicija

Najveći stupanj zgotovljenosti građevinske i druge dokumentacije potrebne za izgradnju

Prostorno-planski određeni obuhvati lokacija vjetroelektrana

Usklađenost sa zakonskom regulativom RH kojom se uređuje zaštita okoliša, NATURA 2000

Postoji poveći broj zainteresiranih investitora sa osnovanim društvima nositelja izgradnje i razvoja projekta vjetroelektrana

Zainteresiranost bankarskih institucija za ugovaranje kreditnih linija

Podrška EU regulative u izgradnji objekata vjetroelektrana

Rast domaće komponente u izgradnji vjetroelektrana

Povoljan zemljopisni položaj

Razvoj domaće tehnologije i educiranje radne snage

Smanjenja emisije Co2 (Protokol iz Kyota)

Pored svega gore navedenoga, potrebno je postaviti i pitanje dosadašnjih troškova investitora koja su uložena u ispitivanje i razvoj projekata, koji su itekako visoki.

Ukoliko se pokrene pitanje naknade troškova tko će preuzeti odgovornost?

U tekstu su korišteni podaci sa slijedećim izvorima:

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

Ministarstvo gospodarstva

FER, Zagreb

FSB, Zagreb

FESB, Split

UNDP

HERA

HROTE d.o.o.

HEP ODS d.o.o.

HOPS d.o.o.

TarifnI sustav za proizvodnju električne energiej iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine br. 63/2012)

Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 088/2012)

Državni zavod za zaštitu prirode (NATURA 2000)

Piše: Ante Merčep

 
« Prethodna   Sljedeća »

TKO JE PRISUTAN

Gostiju online: 1
  • Galerija slika
  • Galerija slika
  • Galerija slika
  • Galerija slika

Najnovije vijesti

Pogledajte kozu sa četiri sise u Žeževici.
  Na području Sakale u Žeževici niknut će plantaža sa 3600 stabala trešanja na površini od skoro deset hektara, koje će godišnje davati oko 130 tona trešanja
Dana 09. srpnja 2012. u dnevniku Slobodna Dalmacija objavljen je posve neistinit i degutantan osvrt izvjesnog Borisa Dežulovića na svekoliku podršku katunjana Tomi Merčepu. Naš demant je u potpunosti ignoriran od strane SD, a ovdje ga donosimo bez cenzure.
    Već neko vrijeme aktualan je projekt vjetroelektrane VE KATUNI. Studija utjecaja na okoliš usvojena je od strane Ministarstva zašite okoliša već prije nekoliko godina, a lokacijska dozvola je postala pravomočna prije nekoliko dana, te su time...
Na 106 hektara bit će četrdeset tisuća nasada, i to najvećim dijelom višnje maraske,te masline, trešnje i smokve, dakle sadnica karakterističnih za ovo podneblje.  

Slike iz galerije

Katuni Katuni Katuni Katuni
Joomla Templates by JoomlaShack Joomla Templates